Dekantiranje vina je postupak u kojem se vino lagano presipa iz boce u drugu posudu, sa ciljem odvajanja tekućine od taloga. Termin “dekantiranje” porijeklom je iz latinskog jezika, tačnije, iz latinske riječi “dekantare”, što znači: “pretočiti”, “otočiti” ili “procijediti”.

Ovaj postupak se prvenstveno primjenjuje za starija vina kod kojih se, nakon dugog odležavanja formirao talog, ali je zastupljen i kod mladih vina. Dekantiranje ima pozitivan uticaj na isticanje bukea, aroma, ukusa i teksture vina.

Šta je dekanter?

Dekanter je posuda od stakla, sa posebnim oblikom, u koju će se vino uliti iz boce, nakon čega se sipa u odgovarajuće vinske čaše. Ovu posudu možete koristiti i u slučaju da želite brže ohladiti bijela vina, na način da ga, zajedno sa vinom, stavite u led. Pored toga, poslužiće vam i ako želite da prilagodite crvena vina sobnoj temperaturi. Preporuka je korišćenje dekantera lakih za održavanje. Postoje dekanteri zapremine 750ml i magnum dekanteri.

Kako se pravilno radi dekantiranje vina?

Prije nego što se pristupi samom činu dekantiranja, za starija vina je neophodna priprema zbog taloga nastalog dugim odležavanjem. U nastavku slijedi objašnjenje na koji način izvesti pravilno dekantiranje:

Boce sa ovim vinima trebaju se postaviti uspravno, najmanje dan prije samog otvaranja. Tako će sav talog spasti na dno. Dekantiranje se obično izvodi uz svijeću ili drugi izvor svjetlosti, pri čemu je osvjetljeno samo grlo (vrat) boce.

Za izvođenje ovog postupka potrebna je lagana ruka i malo strpljenja. Vrat boce se nagne prema dekanteru, a dno se drži pod uglom od 45˚.

Vino se ravnomjernim tempom sipa u dekanter, pri čemu se, pomoći svjetlosti, vodi računa o tome da se talog ne približi vratu boce. Ukoliko se to dogodi, jednostavno nagnite bocu uspravno i počnite ispočetka.

Postoji i “duplo dekantiranje”. Prilikom njegovog djelovanja, vino se iz boce preliva u dekanter i vraća u bocu posle određenog vremena, prije nego što će biti servirano. Ovakav vid dekantiranja se koristi, na prvom mjestu, zbog toga što ubrzava aeraciju, a i u restoranima se podrazumijeva da će se vino gostima sipati iz originalne boce.

“Šok dekantiranje” se većinom primjenjuje za crvena, taninska vina, i dalje mlada (najčešće mlađa od dvije godine). Kod ovakvih vina dekantiranje pomaže omekšavanje ukusa tanina jer su još nezaokruženi. Vino ćete “šokirati” tako što ćete ga brzo preliti iz boce u dekanter. Prilikom prskanja i pljuskanja vina po zidovima dekantera, doći će do brže i efikasne aeracije.

Kada se dekantira vino?

Dekantiranje se može obaviti i do četiri sata prije nego što će se vino konzumirati. Mali je rizik od pretjeranog pretakanja većine vina. Ukoliko je potrebno, preporuka je da se dekantiranje obavi neposredno prije posluživanja, kako bi se spriječila oksidacija prilikom aeracije.

Aeracija kod mladih vina dovodi do ubrzanog razvijanja njihovih aroma, može se obaviti dvadesetak minuta prije posluživanja, a ako se desi da nemate toliko vremena, isti učinak ćete postići i serviranjem odmah nakon dekantiranja. Kod starih vina, podrazumijeva se da ćete dekantiranje izvesti prilikom služenja zbog toga što su u pitanju sazrela i razvijena vina.

Dekantiranje možete ubrzati tako što ćete presipati vino iz jednog u drugi dekanter dva puta. Ako imate samo jedan dekanter, isto ćete postići i ako presipate vino iz boce u dekanter, i obrnuto, uz korišćenje lijevka. Dok ovo radite, možete miješati vino u dekanteru ili koristiti aerator vina.

Koliko dugo se dekantira vino?

Za dekantiranje je uobičajeno trajanje u periodu od pet minuta do nekoliko sati. Sam čin pretakanja vina iz bocu u dekanter je osnovni i najveći dio ovog postupka.

Koja vina dekantirati?

Od mladih do starih vina, crvenih do bijelih, čak i rozea, većina vina se mogu dekantirati. Ustvari, gotovo sva vina imaju koristi od dekantiranja, čak i na nekoliko sekundi, makar samo radi aeracije.

Međutim, mlada jaka crvena vina naročito treba dekantirati, zbog toga što sadrže intenzivnije tanine.

U grupu vina koja apsolutno trebaju dekantiranje spadaju, Malbec, Shiraz (Syrah), Cabernet Sauvignon, Bordeaux i Burgundy.

Većini vina je dovoljno kratko vrijeme u čaši, neka se čekaju duže, a postoje i ona koja moraju ostati u dekanteru ili otvorenoj boci i po nekoliko sati.

Prije se aeracija u dekanterima koristila isključivo za starija, crvena vina, dok je danas u upotrebi i kod bijelih, ružičastih i oranžnih, čak i kod pojedinih pjenušavih vina.  Malo više vazduha će dobro doći i kod mladih, svježih vina, da ne bi djelovala zatvoreno na nepcima i nosu. Laganim prelivanjem vina iz boce u dekanter, vino će “uhvatiti” vazduh, brže otvoriti svoje arome i razviti puni ukus.

Ovo je najviše potrebno kod strukturnijih, punijih i taninskih vina.

Kada dekantirate jeftina vina, poboljšaćete im miris i ukus, koji zbog sumpor-dioksida mogu biti dosta neprijatni. Dekantiranje će ovaj problem brzo riješiti.

Bijela vina i Pinot Noar se dekantiraju ukoliko su kisela, kako bi im se poboljšao ukus.

Koja vina ne treba dekantirati?

Jedina vina koja ne bi trebalo dekantirati su pjenušava vina, kao što je šampanjac. To je zato što pjenušava vina najviše napreduju kada imaju svoj odskok koji dekantiranje i aeracija smanjuju (slično onome kako soda propada ako se predugo drži izvan frižidera).

Koristi od dekantiranja vina – zašto se dekantira vino?

Dekantiranje ima tri osnovne koristi:

1. Odvajanje vina od taloga – Crvena vina sadrže najviše taloga, posebno starija, dok se u mladim nalazi najmanji sadržaj taloga. Sam talog nije štetan, ali ima veoma neprijatan ukus.

2. Dekantiranje poboljšava ukus uslijed aeracije – Aeracija je proces uvođenja kiseonika u tečnost, dozvoljavajući vinu da “diše”. Aeracija poboljšava ukus vina omekšavanjem tanina i oslobađanjem gasova koji su se razvili u odsustvu kiseonika. Arome i mirisi koji su mirovali tokom flaširanja sada počinju da se šire i dišu.

3. Dekantiranje čuva vino u slučaju loma plute – Ponekad se može desiti da se pluta slomi, pa se rasprše komadi čvrste materije koje ne želite u svojim vinskim čašama.

Kako očistiti dekanter?

U većini restorana nije zastupljeno korišćenje deterdženta za čišćenje unutrašnjeg dijela dekantera. Voda teško ispira svu količinu deterdženta i može se desiti da njegovi ostaci imaju negativan utisak na ukus i aromu. Najpraktičnije je koristiti toplu vodu sa kojom ćete prvo očistiti spoljašnji dio, pa preći na unutrašnji.

, , , , , , , , , , , ,
Takođe pogledajte