Prokupac

Prokupac

Prokupac je crvena sorta grožđa, stara više od hiljadu godina, porijeklom iz Srbije. Od njega se dobijaju crvena i ružičasta vina, a upotrebljava se i u kupažiranju, te za pravljenje vinjaka i lozovače.

Posjeduje brojne sinonime, od kojih su najčešći: Rskavac, Crnka, Niševka, Zarčin u Bugarskoj, Majski čorni u Rusiji, Skopsko crno u Makedoniji.

Veliki broj srpskih vinara, kao i vinara susjednih zemalja se vraćaju obnavljanju ove sorte, što će uveliko doprinijeti u razvoju, ali i ponovnoj izgradnji vinskog identiteta naših prostora.

Porijeklo i istorijat

Prvi pisani dokument u kojem se pominje Prokupac, datira iz 1196.-e godine, iz “Studeničke povelje” u kojoj se navodi kako je župan Stefan Nemanja poklonio vinogradarska sela Župe manastiru Studenica.

Tri najveća srpska manastira (Žiča, Studenica i Hilandar) su tokom cijelog srednjeg vijeka posjedovali vinograde, zajedno sa podrumima vina u Župi.

U poljani imena Kruševica, u Župi, svoje podrume je posjedovao i srpski knez Lazar.

Za Župu vino vjekovima predstavlja jedan od izvora opstanka, ali i simbol bogatstva, moći i vlasti. U jednoj od povelja kneginje Milice iz 1395.-e, prvi put se pominje slovenski naziv za Prokuplje, te činjenica koliko zasadi vinove loze doprinose bogatstvu ovog kraja.

Putopisci tog vremena, kretajući se putevima od Carigrada prema Rimu, potvrđuju navedeno. U sedamdesetim godinama prošlog vijeka, Prokupac je zauzimao više od 60% vinogradarskih površina Srbije.

Vjeruje se kako su vino Prokupca probali rimski legionari, keltski ratnici, turski begovi i vizantijski stratezi. Naravno da nije zaobišlo ni srpske careve i župane, episkope i arhiepiskope.

Na vrhuncu slave vladao je srpskim teritorijama, ali i većim vinogradarskim regionima u Bugarskoj.

Geografska rasprostranjenost

Danas je Prokupac najviše zastupljen u Župi, koja više od 3 000 godina predstavlja izuzetno važno područje vjekovne tradicije vinogradarstva i vinarstva Srbije. Svoju titulu, “kralj Župe”, Prokupac duguje upravo opstanku na njenoj teritoriji.

Poslednjih godina sve je više njegovih zasada u Topličkom okrugu, odakle se širi, od Župe prema smederevskom vinogorju, ali i dalje, prema istoku i jugu Srbije.

Prisutan je i na Kosovu i Metohiji, te jednim dijelom i u Vojvodini. Zauzima deveto mjesto po zastupljenosti u komercijalnim zasadima Srbije.

Najveće površine imaju Toplički i Leskovački vinogradarski rejoni i rejon Tri Morave. Pomalo se gaji i u Rusiji, za razliku od Makedonije, gdje je njegova proizvodnja masovna, a u nešto manjem obimu, moguće ga je pronaći u Bugarskoj.

Prokupac – Tipovi i karakteristike

Čokot Prokupca je veoma bujan, ima uspravne lastare čiji su vrhovi, kad je u pitanju mladi lastar, ljubičasto-sivi, povijeni i maljavi. Zreo lastar ima crvenkastu boju kore, može biti srednje debljine ili debeo.

Listovi su veliki, trodijelni ili cijeli. Na njima je prisutno dosta plitkih, gornjih lateralnih ureza. Na licu lista dlačice su jedva uočljive, dok su na naličju prisutne sive malje, srednje gustine.

Peteljka je zelena, na nekim dijelovima ljubičasta, srednje dužine i debljine.

Cvjetovi su morfološki i funkcionalno hermafroditni, sa pet do šest prašnika, smještenih na viši položaj od flašastog, dobro razvijenog tučka. Nemaju izražen miris, ali su sočne, prijatnog ukusa.

Grozd je srednje veliki, ponekad i veliki, srednje zbijen, a oblik mu je cilindrično kupast. Njegova masa iznosi 150 do 300 grama. Ovo je veoma pozna sorta, čije grožđe sazrijeva krajem treće, početkom četvrte epohe. Prinosi dostižu 15 000 do 20 000kg/ha.

Odgovaraju joj svi uzgojni oblici pogodni za kratku rezidbu, a zemljišta na kojima se mogu dobiti najbolji rezultati su suva, propusna, rastresita, kamenito-šljunkovita, topla i umjereno plodna.

Sorta je prilično otporna prema sivoj plijesni, nešto manje prema pepelnici, dok je na plamenjaču vrlo osjetljiva. Prema zimskim mrazevima pokazuje srednju otpornost.

U bezbojnoj širi prisutno je 18-22% šećera i 6-7g/l kiselina. Prilikom jačeg cijeđenja grožđa, boja šire postaje rozikasta. Prijatnog je mirisa i ukusa.

Kao i kod većine drugih, i vinima dobijenim od Prokupca odležavanjem se povećava kvalitet. Procenat alkohola u njemu iznosi 11-13%, sa ukupnim kiselinama od 5-6g/l.

Neutralnog je mirisa, pitko je i osvježavajuće, obojeno u crveno ili rubin crveno. Ukoliko duže stoji na komini, vino će postati gorkasto, uslijed izlučivanja taninskih materija. Da bi se dobilo karakteristično vino ružica, potrebno je 24 časa držati neocijeđeni kljuk sa širom.

Lagana roze vina mogu da se probaju neposredno nakon berbe i procesa prerade. Ipak, da bi se dostiglo bogatstvo ukusa ravno svjetskim sortama, potrebna je odgovarajuća tehnologija i odležavanje u buradima hrasta kitnjaka.

Temperature služenja

Vina Prokupca odlikuje zagasito crvena boja, zreo miris crvenog voća, uz arome likera od višnje ili kakaa koje će savršeno dopuniti njegove mineralne note.

Kada se ostavi da sazrijeva jednim dijelom u hrastovim barik buradima, doprinosi se produženoj završnici vina sorte Prokupac.

Za fermentaciju se upotrebljavaju drvene hrastove bačve, a da bi se do kraja odnjegovalo, preporučuje se korištenje inoxa u jednom periodu, te barik buradi hrasta u drugom.

Vina dobijena od sorte Prokupac u vinariji “Grabak” iz Vrnjačke Banje, pod nazivima “Grabak Prokupac” i “Vivak Prokupac” serviraju se na temperaturama od 18-20°C.

Preporučena hrana uz koju se poslužuje

Prokupac vino je lako iskombinovati sa gotovo svakim jelom iz domaćih podneblja. Filip Kambije, svjetski poznat enolog i gastronom, tvrdi kako je upravo ovo vino idealan pratilac začinjenim jelima od mesa.

Uz masna i aromatična jela odlično će se uklopiti snažan, taninski ukus vina Prokupac sorte. Dobra preporuka su crveno meso i jagnjeće pečenje, te jela od divljači.

Voćni rozei Prokupca biće izuzetno dobri sa lakim zakuskama, plodovima mora, ribom kuvanom na pari ili pečenom na roštilju, sa piletinom sa roštilja, tjesteninom i rižotom sa povrćem.

Crvena vina mogu se lako uklopiti sa prasećim pečenjem, rolovanom teletinom, govedinom i teletinom ispod sača, podvarkom sa dimljenom ćuretinom, sarmom ili sa špikovanom divljači. Dobro će ispratiti i šumske pečurke, paste sa mesom i paradajzom, te stare sireve.