Odakle je došlo vino? To nije bila Francuska. Niti je to bila Italija. Vitis vinifera, takođe poznat kao „obično vinsko grožđe“, ima neočekivanu domovinu! Hajde da zaronimo u poreklo vina.

Gde je pravo poreklo vina?

Sadašnji dokazi sugerišu da vino potiče iz zapadne Azije, uključujući planine Kavkaz, planine Zagros, dolinu reke Eufrat i jugoistočnu Anadoliju. Ova oblast obuhvata veliko područje koje uključuje današnje zemlje Jermenije, Azerbejdžana, Gruzije, severnog Irana i istočne Turske.

Drevni dokazi o proizvodnji vina datiraju između 6.000. godine pre nove ere i 4.000. godine pre nove ere, i uključuju drevnu vinariju u Jermeniji, ostatke grožđa pronađene u glinenim teglama u Gruziji i znake pripitomljavanja grožđa u istočnoj Turskoj. Još uvek nismo precizirali specifično poreklo vina, ali mislimo da znamo ko ga je napravio!

Smatra se da su ljudi Šulaveri-Šomu (ili „kultura Šulaveri-Šomutepe“) najraniji ljudi koji su pravili vino u ovoj oblasti. To je bilo tokom kamenog doba (neolitski period) kada su ljudi koristili opsidijan za alate, uzgajali stoku i svinje, i što je najvažnije, uzgajali grožđe.

Evo nekoliko primera onoga što smo naučili o poreklu vina.

Vino 6.000 godina pre nove ere  

Organska jedinjenja pronađena u drevnoj gruzijskoj grnčariji povezuju proizvodnju vina sa područjem na južnom Kavkazu. Grnčarske posude, zvane Kvevri, i danas se mogu naći u savremenom vinarstvu u Gruziji!

Divlje vinove loze u jugoistočnoj Anadoliji

Proučavajući genetiku grožđa, Jose Vouillimoz (“ampelolog” za grožđe) identifikovao je region u Turskoj gde divlje vinove loze veoma podsećaju na kultivisanu lozu. Ovo istraživanje podržava teoriju da bi zona konvergencije između kultivisane i divlje loze mogla biti izvorno mesto proizvodnje vina!

U Jermeniji otkrivena relikvija vinarija

Najstarija poznata vinarija (4.100 godina pre nove ere) postoji u grupi pećina izvan jermenskog sela Areni. Selo je još uvek poznato po vinarstvu i proizvodi crvena vina od lokalnog grožđa koje se takođe zove Areni. Smatra se da je Areni prilično star i da ga možete piti i danas!

Drevni uticaji na vino: Feničani i Grci

Iz zapadne Azije, vinsko grožđe je pratilo kulture dok se širilo na Mediteran. Civilizacije na moru, uključujući Feničane i Grke, širile su vino širom Evrope. Kako je grožđe dolazilo u nova područja, polako je mutiralo da bi preživelo nove klime.

Mutacije su stvorile nove sorte grožđa ili „kultivare“ vinske vrste grožđa. Zbog toga danas imamo nekoliko hiljada vrsta grožđa!

Raznolikost je važna. U vinu, raznovrsnost štiti od bolesti i smanjuje potrebu za pesticidima. Pored toga, različito grožđe uspeva u različitim klimatskim uslovima. Ovo nam daje priliku da na mnogim mestima uzgajamo vinsko grožđe.

Nažalost, potražnja za popularnim grožđem smanjuje količinu prirodne raznolikosti u svetu. Mnogi drevni regioni (sa retkim sortama) povlače svoje domaće vinove loze u korist popularnih sorti kao što su Cabernet Sauvignon ili Pinot Noir.

Sadnja poznatih vrsti grožđa je češća nego što mislite. Na primer, oko 50 vrsti grožđa čini oko 70% svetskih vinograda. Trenutna statistika vinograda ukazuje da postoji preko 288 hiljada hektara kaberne sovinjona. Dok, neke retke sorte postoje samo u jednom vinogradu!

Pijte nova vina od starog grožđa

Ako volite vino, potrudite se da probate nova vina; podstiče različitost!

Izvor: winefolly.com, preuzeto 29. 11. 2022, https://winefolly.com/deep-dive/where-did-wine-come-from/

, , , , , , , , , , , , , ,
Takođe pogledajte