Blatina

Blatina je autohtona crna sorta grožđa Hercegovine i, uz Žilavku, najpoznatija sorta Bosne i Hercegovine. Riječ je o ženskocvjetnoj sorti koja zahtijeva pratitelja-oprašivača (najčešće Alikant Bouschet ili Trnjak), zbog čega se vinogradi tradicionalno sade u kombinaciji.

Porijeklo i istorijat

Naziv 'Blatina' potječe od riječi 'blato' jer dozrijeva u jesenjem periodu kad počinju kiše. Sorta je autohtona za hercegovački kraj, sa pisanim spomenima već u 19. stoljeću. Komercijalna proizvodnja Blatine započeta je u 20. stoljeću, paralelno sa Žilavkom, kroz hercegovačke vinske podrume.

Geografska rasprostranjenost

Blatina se gotovo isključivo uzgaja u Hercegovini — Mostar, Čitluk, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Trebinje. Vrlo male površine nalaze se i u susjednoj Hrvatskoj. Najbolje uspijeva na suncem okupanim, kamenitim, dobro dreniranim terenima.

Karakteristike vina

Daje vina dubokog, gotovo neprobojnog rubin-purpurnog tona, snažne strukture i tijela. Aromatski profil obuhvata zrele višnje, šljivu, kupinu, suvi cvijet, papar, čokoladu i karakterističnu mediteransku 'krševitu' notu. Tanini su prisutni ali zaobljeni, alkohol obično 13–14%. Najbolji primjerci dobro odležavaju u drvu i mogu starjeti 5–10 godina.

Hrana i serviranje

Blatinu servirati na 16–18°C. Idealno se slaže sa janjetinom (posebno tradicionalnim hercegovačkim janjećim ispod sača), pečenim crvenim mesom, divljači, dimljenim mesnatim proizvodima (pršut, dimljeno meso) i zrelim tvrdim sirevima. Klasično vino za hladnije večeri uz tradicionalnu balkansku kuhinju.