Italijanski rizling - Grasevina

Italijanski Rizling – Graševina

Italijanski rizling, ili Graševina, kako je kod nas uobičajeni naziv, je bijela sorta vinove loze koja zauzima petnaesto mjesto u svijetu prema zastupljenosti.

Na našim prostorima u prošlosti je smatrana autohtonom sortom, a zovemo je još i: graševina, grašac bijeli ili grašica zbog čvrstih, zelenih bobica koje izgledom podsjećaju na grašak. 

Zavisno od zemlje uzgoja, prisutni su i sledeći sinonimi:

  • Laški rizling u Sloveniji,
  • Graševina i Grašica u Hrvatskoj,
  • Rizling italijanski u Srbiji, Riesling italico u Italiji i
  • Welschriesling u Njemačkoj.

Porijeklo i istorijat

Rasprostranjeno je vjerovanje da Graševina dolazi iz srednje Evrope ili iz Francuske. Po modernoj teoriji, rizling dolazi iz francuskog regiona Šampanje, odakle je počelo da se širi dalje po Evropi. 

U Hrvatskoj se koristi od sredine devetnaestog vijeka. Zbog izjave nekada čuvene Džensis Robinson kako je skoro sigurno da je porijeklo graševine Podunavlje, a ne Francuska, nastalo je oduševljenje širom države, iako ovo ne znači da se radi konkretno o hrvatskom Podunavlju. 

U vinogorju Kutjevo ova sorta se prvi put upotrebljava 1853. godine, a 123 godine kasnije njeno vino dobilo je titulu prvog vrhunskog vina kontinentalne Hrvatske. Najstarija boca graševine koja se čuva u kutjevačkom podrumu nalazi se tamo od 1947. godine.

Geografska rasprostranjenost 

Graševina je, između ostalih, zastupljena na teritoriji:

  • Češke,
  • Mađarske,
  • Italije,
  • Slovenije,
  • Srbije i
  • Austrije.

U austrijskom regionu Weinviertel se od ove sorte proizvode pjenušava vina

U Hrvatskoj je Graševina bijela sorta koja zauzima najviše zasada, najviše je kontrolisana i zaštićena sorta. Iako se uzgaja u svim njenim vinarskim regionima, Kutjevo i Ilok su najistaknutiji.

“Dani graševine”, naučni skupovi o ovoj sorti se u Kutjevu održavaju već više od 15 godina. Više nego dobri rezultati sa graševinom se postižu i u Međimurju, Zagorju, Podunavlju i na Plešivici. 

Graševina zastupljena u tamošnjim istočnim krajevima, sadrži dva ili više procenta šećera i niži sadržaj kiselina u odnosu na zapadnu graševinu. Slavonska graševina ima svjetliju boju od baranjske i više gorčine, za šta je odgovorna podloga zbog koje je moguće jasno razlikovati vinske stilove ovih regija. 

U Srbiji se u poslednjih nekoliko godina sve više koristi stari naziv “grašac”.

Ipak, sorti se uslijed aromatske zavisnosti od mikroklimatskih uslova, uz ime dodaje i regionalni pridjev mjesta, što je slučaj kod graševine erdutske ili graševine slavonske

Jedni od popularnijih naziva na teritoriji Srbije su karlovački rizling i “Banatski rizling”, masovno proizvođen u “Vršačkim vinogradima”. U pitanju je, ustvari, kupaža napravljena od sorti smederevka, župljanka, kreaca i naravno, italijanski rizling

Tipovi i karakteristike 

Graševina se izuzetno dobro prilagođava klimatskim uslovima svih kontinentalnih vinogorja. Ima srednje bujan čokot.

Vrh mladog lastara je bijele boje, vunasto crvenkast. Zreo lastar može biti tanak, sve do srednje debljine, sa normalno izraženim koljencima i srednje dugim internodijama. Boja kore je žućkasto-smeđa.

Odrasli list je srednje velik ili mali, trodijelan ili petodijelan i više ide u dužinu neo u širinu. Lice lista je svjetlozeleno, a naličje blijedo zelenkasto. Cvijet je hermafroditan. 

Grozd je zbijen, valjkastog ili kupastog oblika, mali ili srednje velik, uglavnom sa jednim krilcem, što predstavlja karakteristiku sorte. Bobice imaju debelu pokožicu i prijatne arome, kao i veliki broj sjemenki.

Veoma je otporna na niske temperature i to u toku cijele zime. U nekim godinama se može desiti da formira plemenitu plijesan. Spada u grupu sorti koje sazrijevaju u III epohi, sa normalnom i redovnom oplodnjom. 

Prinos grožđa se kreće od 10 000-15 000kg/ha, često je i viši, zavisno od uzgojnog oblika, podloge i drugih faktora.

Svi uzgojni oblici na kojima se može primjenjivati mješovita rezidba, pri kojoj se lukovi režu na 8-10 okaca, su pogodni za ovu sortu. 

Traži topla, pjeskovita, umjereno plodna, rastresita i propusna zemljišta. Osjetljiva je na sivu plijesan i pepelnicu, dok prema plamenjači pokazuje srednju osjetljivost. 

Karakteristike šire i vina 

U širi je prisutno 20-23% šećera i 6-7g/l ukupnih kiselina, bezbojna je, sa prijatnim ukusom. Vino sadrži 11-13% alkohola i 5-7g/l ukupnih kiselina. Sorta se preporučuje za svaku kvalitetnu kategoriju vina sa zaštićenim geografskim porijeklom. 

Vino ove sorte je najčešće suvo, ima zelenkasto-žutu boju i dosta izražen miris. Ukus može da sadrži prijatnu količinu gorčine. Veoma je harmonično i osvježavajuće.

Sortni miris i aroma u kojoj se ističe svježina razvijaju se već kod mladih vina. Za ova vina je dokazano kako najbolje reflektuju osobine zemljišta na kojima se grožđe za njihovu proizvodnju uzgojilo. 

Italijanski rizling ili graševina? – Uvijek prisutna dilema 

Jasno je da je zvanični naziv italijanski rizling, kako je i zapisano u knjigama najznačajnije svjetske vinske organizacije (OIV). Graševina ili laški rizling je sinonim sorte Riesling Italico B. Vjerovatno najvažniji razlog zbog kojeg se italijanski rizling naziva graševina (i obrnuto) jeste taj da bi se  izbjeglo poređenje sa rajnskim rizlingom, sa kojim nije u nikakvoj vezi. 

Osim toga, tokom perioda grandomanske soc. proizvodnje, italijanski rizling je svrstan u grupu vina namijenjenih masovnoj upotrebi i pogrešno se smatra jeftinom vinskom sortom što je od istine veoma daleko.  

Temperature čuvanja i služenja

Kao što je slučaj sa svakom vrstom vina, tako i graševinu treba čuvati na suvom i hladnom mjestu, u podrumu ili vinskom frižideru, gdje će temperature biti prilagođene njegovim karakteristikama. 

Vina graševine imaju sposobnost odležavanja, tako da se mogu čuvati čak do deset godina nakon berbe. Optimalna temperatura za njihovo posluživanje iznosi 8-12°C, zavisno od tipa.

Preporučena hrana uz koju se poslužuje 

Od stila graševine zavisi kakva će hrana biti servirana uz nju.

Mineralne i voćne sorte karakteristične za sjeverozapad Hrvatske odlične su u kombinaciji sa školjkama i bijelim morskom ribom, hladnim predjelima i bijelim ćurećim mesom.

Slavonska graševina, koja ostavlja ukus punoće u ustima, poslužuje se sa začinjenijom hranom, kao što je kulen ili lovački paprikaš.

Najnježniji stilovi ove sorte zastupljeni na istočnim obodima Hrvatske, savršeno će se uklopiti uz meso soma i teletinu. 

Zaključak 

Jedna od najpopularnijih sorti naših krajeva svakako zaslužuje da joj se pruži prilika, odnosno, da se degustiraju različita vina dobijena od nje, nakon čega ćete izabrati ono najidealnije za vaš ukus. Sposobna je zadovoljiti čak i najzahtjevnije vinoljupce, kako po cijeni, tako i po kvalitetu.