Sorte bijelog grožđa, Sorte grožđa

Šardone (Chardonnay) je bijela sorta grožđa čijom se preradom dobijaju najpopularnija bijela vina, izuzetne kompleksnosti. Šardone vina Burgundije često nazivaju i Bijelim Burgundcem.

2015.-e godine zauzeo je peto mjesto po ukupnoj rasprostranjenosti, sa vinogradima zasađenim na 210 000ha u četrdeset jednoj zemlji.

Što se Balkana tiče, izuzetno je rasprostranjen a Šardone se na teritoriji Srbije uzgaja u skoro svakom vinskom rejonu.

Sadržaj:

Porijeklo i istorijat

Porijeklom je iz Burgundije, regiona istočne Francuske, iako je pronađen i u ranim vinogradima Šampanje. Ime je dobio po istoimenom selu, smještenom u Makonu (jug Burgundije). Naziv nastaje od latinskog termina Cardonnacum koji se odnosio na zemlju Cardusa, vlasnika zemlje ovog područja krajem rimskog periooda. 

DNK istraživanjima potvrđeno je kako je nastao ukrštanjem Pinot noir-a i Gouais blanc-a već u doba Rimljana.

Oni su iz Hrvatske donijeli u Galiju sortu Gouis blanc, koja se uzgajala u neposrednoj blizini zasada pinoa. Ukrštanjem ovih sorti, nastala je nova, izuzetno otporna sorta sa zelenom bojom opne grožđa.

Osim Šardonea, ovim ukrštanjem nastale su i druge, njemu slične sorte. 

U Australiji je pronađena u Bazbijevoj (James Basbi) kolekciji iz 1832. godine. Međutim, prihvatili su je tek nakom 1950. godine, kada je ponovo stupila na Australijsko tlo, gdje je u početku uzgajana u toplijim regionima, prije nego što će se pojaviti i u hladnijim.

Kalifornijski Šardone postaje jedno od najzapaženijih vina tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.

Dominantan ukus ovog tipa Šardonea bio je kremasti ukus putera uz primjene hrasta, do polovine devedesetih. Nakon toga dolazi do naglog pada njegove popularnosti, uzrokovanog pretjeranom upotrebom hrastovog drveta. 

Chardonnay Grožđe

Geografska rasprostranjenost 

Chardonnay predstavlja vodeću bijelu sortu grožđa velikih vina Burgundije, od kojih poseban značaj imaju ona iz Côte d’ Or. Ima neizmjernu važnosti u proizvodnji šampanjca. 

Ostale zemlje u kojima je njen uzgoj uspješan su:

  • Južna Amerika,
  • SAD (posebno Oregon i Kalifornija) i
  • Australija. Najznačajniji australijski vinogradi smješteni su na jugu, New South Walles (pogotovo Viktorija i Valley). 

Tipovi i karakteristike 

Za lozu je karakterističan jak rast, a ima svjetlo zelene lagane, glatke listove sa malim urezima, srednje veličine. Rano počinje sa cvjetanjem.

Grozdovi se kreću od malih do srednje velikih, najčešće imaju kompaktnu strukturu, te krilasti ili cilindrični oblik. Iako se razlikuju u obliku, bobice su uglavnom srednje velike i okrugle, sa tankom pokožicom. U sijenci su zeleno obojene, dok im je na svjetlosti boja ćilibarna. 

Šardone je u australijskim vinogradima pokazao prilagodljivost različitim vremenskim prilikama.

Jednako dobro se pokazao i u hladnijim regionima, praćenim sa značajnom količinom kiše, kao i u toplijim, navodnjavanim regionima.

Najbolje rezultate daje na umjereno plodnim, rastresitim, toplim, vodopropusnim zemljištima. 

Buke prvenstveno zavisi od uticaja uslova uzgoja i tehnika primjenjenih u postupku dobijanja vina. Vina hladnijih regiona obično imaju kiselkastije, delikatnije i svježije arome u voćnoj paleti.

Buke vina toplijih krajeva je voćniji, zbog čega podsjeća na dinje i breskve, a odlikuje ga mekana, bogata paleta koja se, kako godine prolaze, razvija postepeno. 

Pravljenje zasada u hladnijim krajevima postaje sve popularnije i takav Chardonnay se najviše upotrebljava u proizvodnji bijelih vina Šampanj metodom. U Francuskoj je zastupljen u dobijanju suvih vina iz oblasti Burgundije.

Ova vina su najčešće zlatno obojena i imaju dugu, bogatu i voćnu paletu. 

Pjenušavo vino iz Šampanje karakteriše visoka kiselost, dugačka i topla paleta sa ukusom jabuke. Najčešće je svijetlo obojeno. Razne vrste šampanjca nastaju miješanjem Šardonea sa Pinot Noirom i Pinot Menijem. Jedino se ona pod imenom “Blanc de Blanc” proizvode isključivo od Šardonea. 

U Australiji se Šardone često miješa sa drugim sortama. Kada se govori o bijelim vinima, jedna od najpopularnijih mješavina je “Sémillon-Chardonnay”. U zadnje vrijeme povećana je potražnja za Šardoneima koji nemaju aromu hrasta.

Temperatura služenja 

Služi se prethodno ohlađen na temperaturi od 10-12°C.

Ipak, temperatura posluživanja zavisi i od njegove vrste. Kompleksnija barikirana vina se služe prohlađena na temperaturi od 12°C, a nebarikirana vina sa voćnim ukusom na temperaturi od 10°C.

Ako ga držite u frižideru, nemojte zaboraviti da ga izvadite pola sata do dvadeset minuta pred posluživanje, kako ne bi bio previše rashlađen. 

Preporučena hrana uz koju se poslužuje 

Uz Šardone je moguće poslužiti šarenolike vrste hrane, a u nastavku će biti navedene one najistaknutije: 

  • riba (bakalar, brancin, list, smuđ, štuka, ajkula, tunjevina); 
  • plodovi mora (škampi, jastog, rakovi, gambori sa bijelim lukom, ostrige i školjke); 
  • lagana kremasta jela određenu količinu putera; 
  • bijelo meso (ćuretina, piletina, prasetina, svinjetina); 
  • kremasti puterasti sosovi; 
  • tjestenina; 
  • salate. 

U kombinaciju sa pečenim orašastim plodovima sjajno će se uklopiti barikirani šardone, kao i sa divljim pečurkama i tartufima, grilovanim jastogom, dimljenim lososom itd.

Odgovaraju mu stari, tvrdi sirevi, te kremasti, polumeki i polutvrdi sirevi. 

Zaključak 

Zbog svoje prilagodljivosti, pripada grupi najrasprostranjenijih bijelih sorti grožđa koje se uzgaja u svim vinskim regionima svijeta.

Ukoliko želite isprobati sve ukuse Šardonea, gotovo je neophodno da se prethodno upoznate sa dominantnim ukusima vinskih regija, i njihovim dominantnim vinskim stilovima. 

Nema nekog univerzalnog vinskog stila koji je prihvaćen širom svijeta. U proizvodnji Šardonea koriste se razni postupci poput malolaktičke fermentacije ili odležavanja u hrastovim buradima. 

Uobičajena su tri osnovna vinska stila, po kojima Šardone može biti pjenušavo vino, barikirani i nebarikirani Šardone. Četvrti stil je zastupljen jedino u Kanadi, gdje se od Šardonea dobija slatko ledeno vino. 

Kako je opisano više nego dovoljno pozitivnih osobina ove sorte grožđa i vina koja se od nje dobijaju, njihova degustacija za nove, ali i nešto iskusnije vinoljupce je neminovna.

Takođe pogledajte