Stanušina

Stanušina je autohtona makedonska crna sorta grožđa, prvenstveno zastupljena u Tikveškom regionu. Riječ je o jednoj od najstarijih autohtonih sorti centralnog Balkana, sa stoljetnom tradicijom uzgoja u oblastima oko Negotina, Kavadaraca i Demir Kapije.

Porijeklo i istorijat

Stanušina se uzgaja u Tikveškom basenu već stoljećima, sa svedočanstvima koja datiraju iz osmanlijskog perioda. Naziv potječe od riječi 'stana' — što označava tradicionalni vinogradarski objekat. Iako je tokom 20. stoljeća bila gotovo zaboravljena u korist Vranca i internacionalnih sorti, posljednjih godina makedonski vinari je ponovo afirmiraju kao važan dio nacionalnog vinskog identiteta.

Geografska rasprostranjenost

Skoro u potpunosti se uzgaja u centralnoj Makedoniji — Tikveški region (Kavadarci, Negotino, Demir Kapija), Povardarje i Pelagonija. Sorta uspijeva na suhim, kontinentalnim klimatskim uslovima Vardarske doline.

Karakteristike vina

Stanušina daje vrlo karakteristična, laka i svježa crvena i rosé vina svijetlog rubina-cigle boje, alkohola 11–12.5%. Aromatski profil obuhvata crvene bobice (ribizla, jagoda, malina), trešnju, suvi cvijet i ljekovito bilje. Tanini su mekani, kiselost dobra, vino je pitko i mladalačko — često se opisuje kao 'pinotnoirski stil'.

Hrana i serviranje

Servirati blago rashlađeno na 12–14°C (klasik) ili 8–10°C (rosé). Slaže se sa makedonskom kuhinjom — gravče tavče, ajvar, pečena perad, mlada janjetina, mladi sirevi i ljetna jela na žaru. Idealna sorta za ljetne dane i lakše obroke.