Prehladno bijelo vino gubi arome, a pretoplo crno djeluje teško i alkoholno. Vodič kroz temperature serviranja za bijela, rose, crna, pjenušava i desertna vina, s brojkama koje navode vinarije iz regije.
Temperatura je najjednostavniji način da isto vino bude bolje ili lošije. Ne treba vam termometar ni vinski hladnjak: dovoljno je znati otprilike koliko koje vino voli i da je sobna temperatura ljeti za crno vino gotovo uvijek previsoka.
Tablica temperatura serviranja
| Vrsta vina | Temperatura |
|---|---|
| Pjenušava vina | 6–8 °C |
| Lagana, svježa bijela vina | 8–10 °C |
| Punija bijela vina (odležana na talogu ili u drvu) | 10–13 °C |
| Rose vina | 8–12 °C |
| Narančasta (macerirana) vina | 12–14 °C |
| Lagana crna vina | 12–14 °C |
| Puna crna vina | 16–18 °C |
| Slatka desertna vina | 8–12 °C |
Šta preporučuju vinarije iz regije
Na Vino.ba je za više od 1.500 vina zabilježena temperatura serviranja koju preporučuje sama vinarija. Srednje vrijednosti se lijepo poklapaju s tablicom iznad:
- bijela vina: najčešće 10–12 °C (695 vina),
- rose vina: 8–12 °C (168 vina),
- pjenušava vina: 6–8 °C (69 vina),
- crna vina: 16–18 °C (595 vina).
Preporuku za konkretno vino naći ćete u njegovom opisu, na stranici vinarije ili u katalogu vina.
Bijela i rose vina: ne prehladno
Najčešća greška je bijelo vino ravno iz frižidera, koji drži oko 4–5 °C. Na toj temperaturi arome se gotovo ne osjete, a kiselina djeluje oštro. Izvadite bocu desetak do petnaest minuta prije posluživanja i pustite je da se malo zagrije. Punija bijela vina, poput chardonnaya iz bačve ili odležane žilavke, vole gornju granicu, 11–13 °C.
Crna vina: "sobna temperatura" nije 25 °C
Pravilo o crnom vinu na sobnoj temperaturi nastalo je u vrijeme hladnih kamenih kuća. Ljeti je u stanu često 25 °C i više, a na toj temperaturi crno vino djeluje mekano, alkoholno i "kuhano". Ako je vino toplo, stavite ga u frižider na pola sata prije posluživanja. Lagana crna vina, poput mlade frankovke ili pinota crnog, mogu i hladnija, oko 13 °C, dok puna crna vina, poput vranca, plavca malog ili cabernet sauvignona, najbolje pokazuju na 16–18 °C.
Pjenušava i desertna vina
Pjenušci se poslužuju najhladniji, na 6–8 °C, jer tako mjehurići ostaju fini i postojani. Slatka desertna vina (predikatna, ledena, slatki muškat ili traminac) poslužuju se također hladno, kako slatkoća ne bi bila teška. Prošek i bermet obično nešto toplije.
Brzi savjeti
- Najbrže se boca hladi u kanti s ledom i vodom, ne samo s ledom.
- Vino u čaši se brzo zagrijava, pa je bolje servirati malo hladnije nego toplije.
- Bocu ne ostavljajte u zamrzivaču, jer se lako zaboravi.
- Ne znate koliko je vino toplo? Boca crnog vina treba biti blago hladna na dodir.
Uz temperaturu, na užitak utječe i hrana. Pogledajte i vodič Koje vino uz hranu? te Narančasta vina iz regije.