Kako nastaje vino: od grožđa do boce

Kako nastaje vino: od grožđa do boce

Svaka boca vina počinje u vinogradu, a završava nakon mjeseci ili godina rada u podrumu. Evo kako nastaje vino, korak po korak, i po čemu se razlikuju bijelo, crno, rose, narančasto i pjenušavo vino.

1. Berba

Vinar bira trenutak berbe prema šećeru, kiselini i zrelosti aroma i tanina. Ranija berba daje svježija vina s više kiseline, kasnija punija vina s više alkohola. Za kvalitetna vina grožđe se često bere ručno, u male gajbe, kako bi do podruma stiglo neoštećeno. Više o tome kako godina berbe utječe na vino u tekstu Berbe vina i zašto su važne.

2. Runjenje i muljanje

U podrumu se bobice odvajaju od peteljki (runjenje) i lagano gnječe (muljanje), tako da sok izađe iz bobica. Nastaje masulj, mješavina soka, kožica i sjemenki.

3. Bijelo, crno, rose: gdje se putevi razilaze

  • Bijelo vino: masulj se odmah ili nakon kratkog kontakta preša, a fermentira samo sok (mošt). Zato bijelo vino nema tanina.
  • Crno vino: fermentira cijeli masulj, zajedno s kožicama, od nekoliko dana do nekoliko sedmica. Iz kožica vino dobiva boju, tanine i arome. Ovo je maceracija.
  • Rose: pravi se od crnog grožđa, ali sok na kožicama stoji samo nekoliko sati, tek toliko da dobije ružičastu boju.
  • Narančasto vino: bijelo grožđe macerira na kožicama kao crno vino. Više u tekstu Narančasta vina iz regije.

4. Fermentacija

Kvasci pretvaraju šećer iz grožđa u alkohol i ugljični dioksid. Bijela vina najčešće fermentiraju na nižoj temperaturi, u inox tankovima, da sačuvaju svježe voćne arome, a crna na višoj, da izvuku boju i tanine. Ako fermentacija stane prije nego što sav šećer prevri, vino ostaje polusuho ili slatko.

Nakon alkoholne često slijedi malolaktična fermentacija, u kojoj bakterije pretvaraju oštriju jabučnu kiselinu u mekšu mliječnu. Gotovo sva crna vina prolaze kroz nju, a od bijelih ona punija, poput nekih chardonnaya.

5. Odležavanje

Mlada vina se pune već nekoliko mjeseci nakon berbe. Ozbiljnija vina odležavaju mjesecima ili godinama:

  • u inox tankovima, koji čuvaju svježinu i voće;
  • u hrastovim bačvama, koje daju note vanilije, tosta i začina i omekšavaju tanine (više u tekstu Vrste buradi u kojima odležava vino);
  • u amforama i drugim glinenim posudama;
  • na finom talogu (sur lie), što bijelom vinu daje punoću i kremastu teksturu.

U ovoj fazi vinar često spaja vina od različitih sorti ili vinograda u kupažu.

6. Bistrenje, filtracija i punjenje

Prije punjenja vino se bistri i često filtrira, kako bi u boci bilo stabilno. Dodaje se i mala količina sumpora, koji ga štiti od oksidacije i kvarenja. Neka vina, posebno prirodna, pune se nefiltrirana. Nakon punjenja mnoga vina još neko vrijeme odmaraju u boci prije prodaje.

A pjenušci?

Kod pjenušaca klasične metode gotovo vino ponovo fermentira u boci, pa ugljični dioksid ostaje zarobljen kao mjehurići. Sve o tome u vodiču Pjenušci, a o slatkim vinima od prosušenog ili smrznutog grožđa u tekstu Desertna vina iz regije.