Muskat Hamburg ili Crni Muskat je crvena sorta grožđa, koja je dobijena 1850.-e godine u Engleskoj. Hortikulturista Valter Klor ustanovio je kako je Muscat Hamburg jedna od prvih iz familije Vitis Vinifera zasađenih u državi Vašington, u ranom devetnaestom vijeku.
Poznat je pod imenima Zlatni Hamburg ili Crni Hamburg u SAD-u, Moscato di Amburgo u Italiji, Muscat de Hambourg u Francuskoj.
Inače se za njega upotrebljava više od trideset različitih imena. Globalno, preko dvije stotine kultivara je označeno pod imenom muskat, a vjeruje se da je porodica muskat grožđa jedna od najstarijih praćenih loza koje postoje. Na našim terenima ovo je privredno jedna od najvažnijih sorti vinove loze.
Porijeklo i istorijat
Ova sorta nastala je u Velikoj Britaniji, u stakleničkom uzgoju, kako se i danas uzgaja u zemljama Beneluksa.
Dobijen je ukrštanjem sorti Schiava Gross i aleksandrijskog muskata. Kao što je nerijetko slučaj i za porijeklo ove sorte postoje razna neslaganja, pa tako sa jedne strane imamo tvrdnje kako je zemlja njegovog porijekla zapravo Francuska, a sa druge kako se radi o Njemačkoj.
U Francuskoj je grožđe Muskat Hamburga zasađeno na zemljištu Mont Ventouxa u devetnaestom vijeku, sa ciljem dobijanja kvalitetnog i ukusnog stonog grožđa.
Vremenom, Muskat Hamburg postaje jedna od najpopularnijih sorti uzgajanih u regionu, zbog čega su mnogi uzgajivači jedinstveni ukus ove sorte pripisivali zemljištu Mont Ventouxa.
Muskat Hamburg godine 1997.-e dobija kontrolisanu oznaku porijekla (“AOC ili “Apel d’origin) pod nazivom Muscat de Ventoux. Ova oznaka štiti grožđe specifično za region, a uzgajivači moraju da se pridržavaju strogih standarda uzgajanja da bi prodali zaštićeni kultivar.
Da bi bile označene kao Muscat de Ventoux, gomile grožđa ove sorte beru se ručno, makazama, gdje su bitne i tačno određena težina i veličina. Mogu se sakupiti isključivo u određenom vremenskom periodu, kako bi se spriječila prodaja drugog grožđa pod ovim nazivom.
Danas postoji više od 250 uzgajivača Muscat de Ventouxa uslijed čega pokriva više od polovine raspoloživog prostora za uzgoj stonog grožđa ovog regiona.
Geografska rasprostranjenost
Obično se proizvodi kao stono vino, osim u Kaliforniji, gdje je u upotrebi za proizvodnju desertnih vina. Kao takvo, može biti veoma aromatično, sa bogatstvom boje.
U SAD-u je zastupljen u vinogradarskim oblastima Kalifornije, Oregona, Virdžinije, Vašingtona i Teksasa. Prisutan je i u Kanadi, u Vankuveru.
Rasprostranjen je i u dijelovima Indije, Grčke, Australije i Izraela. U Francuskoj se uglavnom koristi kao desertno grožđe, dok se u Istočnoj Evropi od njega proizvodi lagano, suvo crno vino. Na popularnosti počinje da dobija i u Kini, kao komponenta stonog vina.
Na teritorijama Makedonije i Srbije ova sorta se oduvijek koristila kao grožđe u ishrani, ali i kao sirovina za dobijanje lakog, suvog crvenog vina, muskatnih aroma.
Tipovi i karakteristike
Ima vrlo snažan čokot, lastari su srednje debljine, sa srednjom dužinom internodija.
List može da bude trodijelan i petodijelan, malo je izdužen, srednje veličine, sa tamnozelenom, glatkom površinom.
Grozd je najčešće razgranat, rastresit i veliki, sa drvenastom, dugom peteljkom. Njegova masa kreće se od 200 do 400 grama.
Bobice variraju u veličini, od srednjih do velikih, ovalnog su oblika i rastu u labavim gomilama. Zatvorene su, crvenkasto obojene i neujednačene. Pokožica im je glatka, polugusta i varira u bojama od tamnocrvene, preko plave pa do skoro crne. Ispod površine, prozirno meso je meko i gusto, sa nekoliko malih sjemenki.
Grožđe je aromatično i ima nisku kiselost pomiješanu sa visokim sadržajem šećera, razvijajući slatkasti, cvjetni ukus sa suptilnim notama meda, krušaka i kajsija. Prinosi ove sorte mogu dostići i do 20 000 kilograma po hektaru. Dobro je otporan prema niskim temperaturama, pa tako izdržava čak i na -25°C.
Isti je slučaj i sa najčešćim bolestima vinove loze, kao što su bortritis, plamenjača i pepelnica. Počinje da sazrijeva krajem avgusta ili početkom septembra, a berba se može obavljati do oktobra.
Rastresita i propusna karbonatna zemljišta najbolje odgovaraju Muskat Hamburgu. Njegovom preradom dobija se veoma prijatno vino, boje slične roze vinima koje odlikuju intenzivni muskatni ukus i miris. Osim vina, od ove sorte može se proizvoditi i muskatna lozovača.
Osnovne arome prisutne u vinu Muskat Hamburga su arome svježeg grožđa. Kada su u pitanju desertna vina, arome koje će doći do izražaja su ličije i ruže, dok ukus može povući na dinju.
Temperature služenja
Ako se radi o grožđu za sirovu primjenu, cijeli, neoprani grozdovi mogu se čuvati u frižideru jednu do dvije sedmice. Polusuva i suva roze vina ove sorte većinom se poslužuju na temperaturi od 8-14°C, dok su crvena spremna za posluživanje na temperaturi od 8-10°C.
Preporučena hrana uz koju se poslužuje
Grožđe ove sorte najbolje je za sirovu primjenu, zbog toga što će kao takvo najbolje pokazati svoju sočnu, slatku prirodu. Prvenstveno se posmatra kao stono grožđe, pa se koristi za užinu, predjelo ili desert.
Grožđe se takođe može koristiti kao preliv za kolače, sladolede i druge deserte.
Može se kombinovati sa sirevima, suvim voćem i orašastim plodovima. Koristi se i za pojačavanje ukusa svjetlucavih napitaka i koktela, a fermentisano u proizvodnji aromatičnih vina.
Osim što se upotrebljava svježe, ovo grožđe je prisutno i u raznim džemovima i želeima, a može se i sušiti, za produženu upotrebu. Dobro se uparuje sa čokoladom, različitim sirevima, a kada se radi o voću, njegov sjajan pratilac su jagode, kruške i citrusi, menta i bademi.
Roze vina Muskat Hamburga odlično se kombinuje sa ljutim azijskim jelima, morskim plodovima, tjesteninom i voćem.
Vina dobijena isključivo od ove sorte čine dobru kombinaciju sa našim tradicionalnim predjelima (sirevima i pršutom), sa roštiljima i voćnim desertima. Savršeno će se sljubiti sa suvim mesom, krmenadlama i kobasicama, voćnim salatama i prasećim pečenjem.
Energetska vrijednost
Grožđe Muskat Hamburga odličan je izvor vitamina A i C, antioksidanasa zaduženih za jačanje imunog sistema, koji pospješuju proizvodnju kolagena unutar kože i smanjuju upale.
Grožđe je takođe dobar izvor minerala, uključujući kalcijum, magnezijum i gvožđe, a sadrži i nešto vitamina K.
