Istorija vinogradarstva
Uzgoj i njegovanje vinogradarske tradicije u Hrvatskoj seže daleko u prošlost, postoje dokaze da se prije 2500 godina vinova loza uzgajala i prerađivala. Postoji novčić sa ostrva Visa iz 5. vijeka prije nove ere na kojem se s jedne strane nalazi grozd a sa druge amfora za čuvanje vina. Takvih i sličnih fizičkih dokaza ima širom jadranske obale, a postoje dokazi da je vinogradarstvo u kontinentalnu Hrvatsku stiglo nekoliko vjekova kasnije. Pisani tragovi pokazuju da su vinogradarstvo u kontinentalnu Hrvatsku donijeli Tračani a kasnije Rimljani. Najveći zaljubljenik u vinovu lozu, zaslužan za širenje po Hrvatskoj, je rimski car Marko Aurelije Probus koji je zasadio vinograde od doline Rajne u Njemačkoj do Podunavlja u Hrvatskoj. On je išao tako daleko da je tjerao legionare da održavaju vinograde što su mu oni uzeli za zlo i na kraju ga ubili.
U kasnijim vjekovima uzgoj vinove loze je prekidan u oblastima koje su bile okupirane od strane Osmanskog carstva. Odlaskom Osmanlija vinogradarstvo ponovo oživljava. Presudni trenutak se desio u 19. vijeku kada je veliki dio autohtonih sorti izumro, posebno u kontinentalnoj Hrvatskoj. Tada dolaze austrijske i njemačke sorte, a početkom 20. vijeka i francuske sorte. Istra i Dalmacija su takođe bile pogođene filokserom ali su se zbog klime i zemljišta autohtone sorte održale do danas.
Danas je Hrvatska zemlja sa razvijenom vinskom kulturom a Hrvati su narod koji uživa u vinu i cijeni ga. Tome ide u prilog i podatak da polovina vinograda u Hrvatskoj nije registrovana za promet vina već se dobijeno vino koristi isključivo za ličnu upotrebu. Druga polovina koja je fokusirana na tržište nije baš poznata van granica Hrvatske. Tome su najzaslužniji građanski rat u bivšoj SFRJ. Naime, ostale države bivše Jugoslavije su zadovoljavale potrebe tržišta u Hrvatskoj te i nije bilo dovoljno vina za izvoz. Poslednjih godina se javlja višak vina i samim tim potreba za izvozom van granica Balkana.
Vinogradarska područja
Vinogradarska područja Hrvatske se dijeli na četiri regije:
- Slavonija i Hrvatsko Podunavlje – Hrvatsko Podunavlje i Slavonija
- Središnja bregovita Hrvatska – Moslavina, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokuplje i Zagorje-Međimurje
- Hrvatska Istra i Kvarner– Hrvatska Istra, Kvarner i Hrvatsko Primorje
- Dalmacija – Sjeverna Dalmacija, Dalmatinska Zagora i Srednja i južna Dalmacija
Navedene podregije se dalje dijele na vinogorja:
- Hrvatsko Podunavlje:
- Srijem
- Erdut
- Baranja
- Slavonija
- Đakovo
- Slavonski Brod
- Nova Gradiška
- Požega – Pleternica
- Kutjevo
- Daruvar
- Pakrac
- Moslavina
- Volonder – Ivanić Grad
- Čazma
- Prigorje-Bilogora
- Dugo Selo – Vrbovec
- Kalnik
- Koprivnica – Đurđevac
- Bilogora
- Zelina
- Zagreb
- Plešivica
- Samobor
- Plešivica – Okić
- Sveta Jana
- Kršić
- Ozalj – Vivodina
- Pokuplje
- Karlovac
- Vukomeričke Gorice
- Petrinja
- Zagorje-Međimurje
- Međimurje
- Varaždin
- Ludbreg
- Krapina
- Zlatar
- Zabok
- Klanjec
- Stubica
- Pregrada
- Zaprešić
- Hrvatska Istra
- Zapadna Istra
- Centralna Istra
- Istočna Istra
- Kvarner i Hrvatsko Primorje
- Opatija – Rijeka – Vinodol
- Krk
- Rab
- Cres – Lošinj
- Pag
- Sjeverna Dalmacija
- Zadar – Biograd
- Benkovac – Stankovci
- Šibenik
- Skradin
- Primošten
- Dalmatinska Zagora
- Knin
- Promina
- Drniš
- Sinj – Vrlika
- Kaštelanska Zagora
- Imotski
- Vrgovac
- Srednja i južna Dalmacija
- Kaštela – Trogir
- Split – Omiš – Makarska
- Neretve
- Konavle
- Dubrovačko primorje
- Mljet
- Pelješac
- Korčula
- Lastovo
- Vis
- Hvar
- Šolta
- Komarna
Autohtone vrste
Autohtone vinske sorte u Hrvatskoj su:
Babić – ova sortaje tamno plave boje, uglavnom se uzgaja u Dalmaciji. Vino je tamne boje i izrazite gustoće koja podsjeća na ulje a voćna nota je dominantna. Vina od ove sorte se uglavnom prodaju kao mlada vina a odlično je što su pogodna za čuvanje i starenje.
Bogdanuša – bijela sorta koja se uzgaja uglavnom na Hvaru a tu je i nastala. Zbog izuzetne kvalitete vino se pilo isključivo za vjerske praznike pa otuda i naziv. Vino od ove sorte je zlatno žuto i okusom podsjeća na šeri, udio alkohola je veći od 13%. Zbog visokog kvaliteta, ovo vino se pilo i na bečkom dvoru.
Cetinka – autohtona bijela sorta koja se uzgaja na Korčuli, okus cetinke je lagan i osvježavajući, boja zelenkasto – žućkasta. Sadrži oko 12 % alkohola. Drugi nazivi za cetinku su Cetinjka, Potomkinja, Poserača, Blatka, Blatska, Cetinska bijela i Blajka.
Crijenak – stara autohtona vrsta koja je pred izumiranjem. Dokazano je da od nje potiču italijanski primitivo, američki zinfandel i plavac mali. Od ove vrste se pravi jako suvo crno vino. U okusu se osjete arome maline, šljive, kupine i trešnje.
Crijenak kaštelanski – visokokvalitetna sorta vinove loze. Tokom 15. i 16. vijeka vino ove sorte se izvozilo na evropsko tržište. Karakteristično za ovu sortu je da ima malu otpornost na bolesti, pogotovo na pepelnicu i sivu plijesan. Zbog toga je sorta skoro nestala iz hrvatskih vinograda. Uzgaja se u Kaliforniji pod nazivom zinfandel i južnoj Italiji pod imenom primitivo.
Debit – kasna sorta bijelog grožđa koja se uzgaja u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji i u unutrašnjosti Hrvatske. Sorta se smatra autohtonom iako stari naziv Puljižinac asocira na italijansko porijeklo. Od sorte debit dobija se suho, svježe bijelo vino, svijetlo žute boje. Vino je blago kiselo i pune arome.
Dobričić – stara dalmatinska sorta vina poznata po tamnoj crvenoj boji. Pretpostavlja se da je plavac mali potomak ove sorte. Uzgaja se pretežno na Šolti ali je proizvodnja opala tako da i ovoj sorti prijeti izumiranje. Nepoželjna je jer je neotporna na perenosporu. Okus vina od Dobričića je pun i opor i vino je izrazito gusto.
Frankovka – Frankinja je porijeklom iz Srednje Evrope ali je svojataju sve države regiona pa i Hrvatska i ubrajaju je u svim registrima kao autohtonu hrvatsku sortu. Vino je izrazito crvene boje, srednje gustoće i voćnog okusa. Obično se služi rashlađeno i odlično se slaže uz pikantnija jela.
Graševina – porijeklom je iz Srednje Evrope ali se u tolikoj mjeri odomaćila u Hrvatskoj da je smatraju autohtonom. Spada u red najpopularnijih bijelih sorti. Vino je svijetlo žute boje, izrazitog mirisa, suvo sa srednjim udjelom alkohola. Blago je gorko i rano razvija aromu istaknute svježine jer spada u mlada vina. Više o pročitajte o na stranici Sorte bijelog grožđa – graševina.
Grk – autohtona sorta bijelog vina koja se uzgaja na Korčuli. Prepoznatljivo je po zlatnoj boji s nijansom zelene, suvo je sa udjelom alkohola ispod 14%.
Hrvatica – uzgaja se na Korčuli i od ove sorte se prave kvalitetna roze vina. Ukus borovnice dominira i zna ostaviti gorak ukus nakon ispijanja.
Jarbola – spada u red sorti koje su gotovo izumrle. DNK analize su pokazale da je ova sorta jedinstvena te se radi na očuvanju i u planu je da se zasadi po cijeloj Hrvatskoj. Vino ove sorte je izrazito aromatično i pojačane kiseline.
Kujundžuša – najzastupljenija sorta bijelog grođža u imotskom kraju. Odlika ove sorte je kasno dozrijevanje, krajem septembra i redovna rodnost. Pored Imotske Krajine, kujundžuša se njeguje u Dalmatinskoj Zagori i Hercegovini. Vino ove sorte je vrhunske kvalitete, žute boje i blagog mirisa, niske kiseline. Kako vino stari tako se gube njegove nježne arome te je preporuka da se vino brzo potroši.
Lasina – autohtona sorta u sjevernoj Dalmaciji ali se nalazi i u Drnišu, Kninu, Ravnim Kotarima i Skradinu. Vino se odlikuje srednje do jarko crvenom bojom. Ako se pravilno preradi, dobije se vrhunsko vino sa udjelom alkohola od 12 do 19,9 %.
Maraština – smatra se autohtonom dalmatinskom vrstom iako u Italiji postoji identična sorta pod nazivom Malvasia Lunga. Uzgaja se na ostrvima Pelješac, Korčula i Lastovo. Izrazito je osjetljiva na pepelnicu i najčešće služi da popravi kvalitet bijelih vina.
Medna – autohtona sorta bijelog vina koja se najviše uzgaja u Dalmatinskoj Zagori. Vino je izražene kiseline i skladno a najveći adut je miris vina. Boja vina je zlatna sa udjelom alkohola oko 10,5%.
Plavac mali – najznačajnija autohtona sorta u Hrvatskoj. Ovu sortu odlikuje dobra otpornost na bolesti pa je zato vrlo popularan među vinarima. Vino je izrazito tamne boje, lijepog mirisa i specifičnog okusa. Najbolje uspijeva na Pelješcu i Hvaru.
Pošip – uzgaja se od davnina na jugu Korčule. Zanimljivo je da je Pošip prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim geografskim porijeklom (zaštićeno je 1967. godine). Vino je zlatnožute boje i izrazite gustoće. Ima visok udio alkohola – 13-14,5 %, okusi koji dominiraju su okusi suvih marelica i smokvi.
Pušipel – autohtona sorta bijelog vina koja se uzgaja na sjeveru Hrvatske. Vino u sebi sadrži od 10 do 13 % alkohola, odlikuje ga diskretni miris i osvježavajući okus.
Škrlet – porijeklo ove sorte bijelog grožđa je nepoznato. Uzgaja se na području Moslavine i Pokuplja pa se vjeruje da je tu nikla. Ovo je vrlo rijetka sorta i manje popznata široj javnosti. Vino odlikuje nježna aroma koja podsjeća na bijelo voće, jabuke i kruške sa podtonovima vanilije.
Teran – autohtona sorta porijeklom sa Istre. Vino je karakteristične crvene boje koja vuče na boju rubina a dok se vrti u čaši vide se ljubičasti tonovi. Okusi koji dominiraju su okusi maline i bibera.
Trnjak – vinska sorta crnog grožđa porijeklom iz Dalmatinske Zagore i Hercegovine. Sorta je skoro zaboravljena iako se poslednjih godina javlja interesovanje za nju. Karakteristike ovoga vina su voćni okusi i udio alkohola oko 13%.
Žilavka – autohtona sorta bijelog grožđa porijeklom iz Hercegovine. Dozrijeva kasno, krajem septembra, vino je visoke kvalitete sa karakterističnim mirisom.
Žlahtina – ime je dobila po slavonskom prijedjevu koji znači plemenit. Najbolje uspijeva i najviše se uzgaja na Krku a vino od ove bijele sorte je zelenkasto žute boje, laganog okusa, osvježavajuće uz prizvuke voćnih aroma.
Vinske ceste
Vinske ceste u Hrvatskoj su spoj vina, hrane i dobre zabave. Pored obilaska vinskih podruma, upoznavanja sa vinskim sortama i degustacijama hrane na turama možete učestvovati u brojnim sportskim, dobrotvornim i sličnim manifestacijama koje se održavaju među vinogradima.
Najpoznatije vinske ceste u Hrvatskoj su:
- Vinska cesta Plešivice
- Moslavačka vinska cesta
- Istarske vinske ceste
- Vinska cesta Pelješac
- Iločka vinska cesta
Najpoznatije vinarije
Dvorac Belaj, Istra – imanje Belaj je viševjekovno imanje, dvorac u sklopu kompleksa je izgrađen davne 1575. godine. Imanje je odigralo značajnu ulogu za cijelu Istru a posebno važno je to što se tradicija proizvodnje vina nije mijenjala. Vinogradi se nalaze oko dvorca i na istom mjestu se obavlja sve, berba i prerada. Zbog toga je Belaj jedno od rijetkih mjesta u Hrvatskoj koje zaslužuje naziv Chateau.
Vinarija Krajančić, Korčula -vina vinarije Krajančić su prožeta istorijom i prirodom koja okružuje vinariju. Najistaknutiji među vinima je Pošip, autohtona sorta. Od vina u ponudi su: Surlie, Rose, Plavac Mali, Opera, Pošip, Vino 2021, Intrada.
Vinarija Matočec, Đurđevac – vinarija Matočec je porodična vinarija u vlasništvu Nade i Marijana Matočca već 20 godina. U vinariji se prave vina Graševina, Pinot Sivi, Sauvignon, Muškat Žuti i Chardonnay. Ono što izdvaja ovu vinariju je uzgoj na pjeskovitom terenu. Tu dozrijevaju najbolje sorte grožđa te se dalje prerađuju i dobija se „vino s peskov“. Vino s peskov je zaštićeno u Zavodu za intelektualno vlasništvo.
Vinartija Jakobović, Vetovo – porodica Branka Jakubovića pravi vrhunska vina i stalno se trude da prošire asortiman vina. Vina ove vinarije osvajaju brojne nagrade i priznanja a sve to je rezultat ulaganja u kvalitet i tehnologiju ali sa akcentom na očuvanju tradicije. U ponudi su sljedeća vina: Pinot Sivi, Graševina, Chardonnay, Rajnski rizling, Caberent sauvignon, Pinot Crni, Stari bokter Cuvee, Rose. Vetovo Cuvee, Muškat žuti.
Vinarija Benazić, Istra – vinogradi vinarije se prostiru na 7 hektara u Puli. U ponudi imaju vina: Katarina, Ana Antonija, Veronika, Veronika rose, Lucija, Buga. Specifičnost položaja ovih vinograda (sunce, morski zrak, temperaturne razlike dana i noći) daju ovim vinima poseban okus. Grožđe ovog vinograda je puno šećera, umjerene kiseline i zavidne arome. U viongradima se nalaze sorte malvazija, teran, žuti muškat, cabernet sauvignon, chardonnay, pinot bijeli i gamay.
Vinarija Perak, Slavonija – čokoti ove vinarije se nalaze u Kutjevu. U ponudi su: Kvalitetna Graševina, Vrhunska Graševina, Graševina MItrovac, Chardonnay, Sauvignon Blanc, Graševina ledeno vino 2015, Rose, Cuvee Crni, Merlot. Vinarija proizvodi vina vrhunskog kvaliteta (oko 60% proizvodnje) a ostalo su kvalitetna vina. Na čelu vinarije se nalazi enolog Ivica Perak koji je potekao iz stare kutjevačke porodice koja se od davnina bavila proizvodnjom vina i uzgojem vinove loze. Najstariji zasadi datiraju iz 1968. godine a vinogradi se prostiru na 12 hektara. Najzastupljenija sorta je bijela sorta graševina
Listu vinarija iz hrvatske možete pronaći na stranici Vinarije Hrvatske.
