Vinarije Srbije

Istorija vinogradarstva

Istorija vinogradarstva se veže za rimskog cara Marka Aurelija Proba koji je zasadio vinovu lozu na padinama Fruške Gore (Alma Monsa). Prilikom brojnih arheoloških iskopavanja pronađen je veliki broj posuda za čuvanje vina – amfora. Prema istorijskim podacima, tradicija uzgajanja i prerađivanja vina u Srbiji je duža od 1000 godina. Otkako je srpske države (8. i 9 vijek) a posebno za vrijeme vladavine dinastije Nemanjića (srednji vijek) u Srbiji se uzgajala vinova loza i svi srpski vladari su cijenili dobro vino. Zanimljivo je da je za vrijeme cara Dušana donijet zakon kojim je propisan proces pravljenja vina i postojale su klauze o kvalitetu vina. Car Dušan je posjedovao vinograde u blizini Prizrena a tu se nalazio i vinski podrum. U to vreme je vino iz podruma u Velikoj Hoči vinovodima dugim 25 km dopremano u Prizren, tadašnju prestonicu.

Vinogradi Srbije u jesen
Vinogradi Srbije u jesen

Tokom vladavine Osmanlijskog carstva i Austrougarske proizvodnja vina u Srbiji stagnira, ali nakon oslobođenja Srbije ova grana ponovo cvjeta. Nakon perioda stagniranja prvi značajni pomak se desio 1848. godine kada se osniva „Navipov“ podrum i od tada počinje organizivana proizvodnja vina. Početkom 20. vijeka kralj Petar I Karađorđević sa sinom Aleksandrom podiže desetine hektara vinograda. Zasadi se nalaze u centralnoj Srbiji na brdu Oplenac kod Topole. Pored vinograda gradi se i podrum u kojem se proizvode i čuvaju vrhunska vina. U blizini podruma nalazila se i Venčačka vinogradarska zadruga koja je bila najpoznatija po proizvodnji pjenušavog vina i u to veijeme je bila jedna od najvećih vinarija na Balkanu.

Najstariji zasadi vinove loze se nalaze u Sremu, ovo su jedni od najstarijih zasada u ovom delu Evrope a ne samo na teritoriji Srbije. Karlovački vinogradi su davno stekli slavu i vino iz Sremskih Karlovaca se pilo širom Evrope.  

U zadnje vrijeme niču novi zasadi vinove loze i sve više ljudi se odlučuje na uzgoj vinove loze. Vinogradarstvo je ne samo uzgoj vinove loze već se vidi veliki potencijal u turizmu, otkrivaju se nepoznati predjeli Srbije koji mame turiste iz cijeloga svijeta.

Vinogradarska područja

Najširi pojam, kada je riječ o vinogradarskim područjima, je Vinorodna Srbija koja je podijeljena na tri regiona – Centralna Srbija, Vojvodina i Kosovo i Metohija. U okviru ova tri regiona postoje 22 vinogradarska rejona koja se dalje dijele na 77 vinogorja.

Rajačke pimnice Negotinska Krajina
  1. CENTRALNA SRBIJA

Timočki rejon

  • Krajinski podrejon: Ključko vinogorje, Brzopalanačko vinogorje, Mihajlovačko vinogorje, Negotinsko vinogorje, Rajačko vinogorje
  • Knjaževački podrejon: Borsko vinogorje, Boljevačko vinogorje, Zaječarsko vinogorje, Vrbičko vinogorje, Džervinsko vinogorje

Nišavsko-južnomoravski rejon

  • Aleksinački podrejon: Ražanjsko vinogorje, Sokobanjsko vinogorje, Žitovačko vinogorje
  • Toplički podrejon: Prokupačko vinogorje, Dobričko vinogorje
  • Niški podrejon: Matejevačko vinogorje, Sićevačko vinogorje, Kutinsko vinogorje
  • Nišavski podrejon: Belopalanačko vinogorje, Pirotsko vinogorje, Babušničko vinogorje
  • Leskovački podrejon: Babičko vinogorje, Pustorečko vinogorje, Vinaračko vinogorje, Vlasotinačko vinogorje
  • Vranjski podrejon: Surduličko vinogorje, Vrtogoško vinogorje, Buštranjsko vinogorje

Zapadnomoravski rejon

  • Čačanski podrejon: Ljubičko vinogorje, Jeličko vinogorje
  • Kruševački podrejon: Trsteničko vinogorje, Temnićko vinogorje, Rasinsko vinogorje, Župsko vinogorje

Šumadijsko-velikomoravski rejon

  • Mlavski podrejon: Braničevsko vinogorje, Oreovačko vinogorje, Resavsko vinogorje
  • Jagodinski podrejon: Jagodinsko vinogorje, Levačko vinogorje, Jovačko vinogorje, Paraćinsko vinogorje, Beogradski podrejon, Gročansko vinogorje, Smederevsko vinogorje, Dubonsko vinogorje, Krnjevačko vinogorje, Lazarevačko vinogorje
  • Oplenački podrejon: Kosmajsko vinogorje, Venčačko vinogorje, Račansko vinogorje, Kragujevačko vinogorje

Pocerski rejon

  • Tamnavsko vinogorje
  • Podgorsko vinogorje
  • VOJVODINA

Sremski rejon

  • Fruškogorsko vinogorje

Banatski rejon

  • Južnobanatski podrejon
  • Vršačko vinogorje
  • Belocrkvansko vinogorje
  • Deliblatske peščare vinogorje
  • Severnobanatski podrejon
  • Banatsko-potisko vinogorje

Subotičko-horgoški rejon

  • Palićko vinogorje
  • Horgoško vinogorje
  • KOSOVO I METOHIJA

Kosovsko-metohijski rejon

  • Severni podrejon: Istočko vinogorje, Pećko vinogorje
  • Južni podrejon: Đakovačko vinogorje, Orahovačko vinogorje, Prizrensko vinogorje, Suvorečko vinogorje, Mališevsko vinogorje

Autohtone vrste

Naučnici u Srbiji se slažu da su autohtone sorte u Srbiji neistražene. Najveći razlog za to je nedostatak finansijskih sredstava. Jedine sorte za koje se sa sigurnošću može reći da su autohtone su prokupac i tamjanika i vina ovih sorti su danas dostupna. U procesu istraživanja je i smederevka ali se ona smatra autohtonom vrstom. Broj autohtonih vrsta je veoma mali ali Srbija se može pohvaliti velikim brojem novih sorti koje se uspješno gaje i od kojih se prave odlična vina. Neke od tih vrsta su: sila, morava, probus, neoplanta, probus. Nisu autohtone ali za njih kažu da su odraz srpskog vinarstva.

Kraljevski vinogradi Kralja Aleksandra u Topoli
Kraljevski vinogradi Kralja Aleksandra u Topoli

Prokupac – od ove vrste se dobija rose i crno vino a odličan je i za dobijanje rakije lozovače. Rod prokupca je izuzetno velik, bobice su srednje krupni i zbijeni u grozdu. Sadržaj šećera je oko 22%. poznat je pod imenima Crnka, Rskavac i Kameničarka. Prokupac nazivaju ponosom Srbije jer je pionir u srpskom vinogradarstvu i utire put srpskim vinima ka svjetskoj sceni.

Tamjanika – jako, desertno, muskantno vino se dobija od ove vrste. Tamjanika ima sitne, okrugle bobice a prepoznaje se po tome što se ispod kožice nalazi sloj podkožice žućkaste boje. Ovo je stara pitoma vrsta vinove loze koja nosi laskavu titulu vinske kraljice Srbije. Neki kažu da tamjanika nije autohtona srpska vrsta već da je lokalni klon internacionalne sorte poznate kao bijeli muskant sitnoga zrna. Sinonim je za kvalitetno bijelo vino ali pored bijele tamjanike postoji i crna. Detaljnije o pročitajte o Tamjanika sorti.

Smederevka – drugi nazivi za smederevku su Belina, Dimjat, Semendra i Dartanija. Groz je veoma krupan, zbijen i rastresit. Zrna su velika, ovalna i žuto-zelene boje. Veoma je rodna vrsta sa udjelom šećera oko 20%. Vina koja se dobijaju od ove vrste su svježa, laka i odlična za kupažu. Već je rečeno da je neki smatraju autohtonom srpskom vrstom a neki vjeruju da je balkanska vrsta grožđa jer se gaji na području cijelog Balkana.

Vinske ceste

U Srbiji postoji 17 vinskih cesta koje su raspoređene u vinogradarskim područjima Srbije. Region Centralne Srbije ima 10 vinskih cesta: Šumadija, Pomoravlje, Župa, Toplica, Leskovac, Vranje, Niš-Knjaževac, Negotinska Krajina, Pocerina-Valjevo, Beograd i Podunavlje. Region Vojvodine ima 5 vinskih cesta: Srem-Fruška Gora, Bačka, Subotica, Vršac i Banat. Region Kosovo i Metohija ima 2 vinske ceste: Severna Metohija i Južna Metohija.

Najpoznatije vinarije

Podrum Radovanović (Krnjevo, Šumadija)

Podrum Radovanović je osnovan 1990. godine i otada proizvodi vrhunska vina a najveću zaslugu je dobio 2020. godine kada je Kaberne Podruma Radovanović ponio titulu najboljeg vina. Ovo je prva srpska vinarija koja se opredijelila na proizvodnju visokokvalitetnih vina. Vinogradi se nalaze na 30 hektara u kotlini u srcu Šumadije. Vinogradi se nalaze na zemlji koja uzgaja vinograde od davne 1831. godine. Posjeduju najsavremeniju opremu za preradu grožđa ali posebno se ističe dio podruma u kojima se u barik buradima od smeričkog, francuskog i srpskog hrasta čuvaju najbolja i najkvalitetnija vina – Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Prokuoac, Rizling, Chardonnay, Sauvignon Blanc, Pinot Grigio i mnoga druga. Iako su osvojili brona lokalna, međunarodna i svjetska priznanja i Vinariji ističu da neumorno tragaju za vinom koje će proslaviti Srbiju i postaviti je na prvo mjesto svjetskog vinarstva.

Vinarija Kovačević (Irig, Fruška Gora)

Proizvodnja vina u ovoj Vinariji je započela 2001. godine kada je Miroslav Kovačević preuzeo posao od svoga oca. On je nastavio tradiciju svojih predaka i počeo da proizvodi vrhunska vina. Nakon preuzimanja nižu se brojne nagrade i priznanja koje su dokaz da Miroslav nije pogriješio kada je nastavio tradiciju dugu tri generacije. U Vinariji ističu da stalno rade na unapređenju tehnologije ali da se trude da očuvaju tradiciju. Proizvode vina specigičnih stilova po najstarijim vinskim tehnikama, na primjer maceracija grožđa i proizvodnja vina u amforama što su tehnike stare hiljadama godina. 2013. godine Kovačević preuzima stari iriški podrum „Podrum 1930“ koji je propadao od 1995. godine zbog ekonomske krize koja je zadesila zemlju. Danas je ovome podrumu vraćen stari sjaj a sačuvane su najveće vrijednosti podruma – barik sala i prostorije sa amforama. Barik sala i prostorija sa amforama su prava turistička atrakcija jer pokazuju sjaj nekadašnje Kraljevine Jugoslavije.

Neka od premijum vina Vinarije Kovačević su Aurelius Kovačević edicija S, Pinot Noir, Sauvignon Blanc – edicija S i R, Rajnski rizling, Penušavo vino Kovačević i mnoga druga.

Podrum Aleksandrović (Vinča, Šumadija)

Vinarija Aleksandrović vuče korijene sa Oplenca, mjesta na kojem se od davnina uzgajala vinova loza. Jedan od osnivača poznate Venčačke vinogradarske zadruge je bio i pradjed današnjeg vlasnika vinarije, Miloš Aleksandrović. Najnovija prekretnica u Vinariji desila se 2000. godine kada je sagrađena nova vinarija i tada je stigla najsavremenija oprema za proizvodnju vina. Vinogradi se nalaze na 75 hektara i na njima su posađeni visokokvalitetne sorte. Vina Vinarije Aleksandrović su osvajala brojne medalje za kvalitet a jedno od najvećih priznanja je činjenica da se vina Vinarije Aleksandrović nalaze u svjetskom Muzeju vina u Bordou.

Vinarija Jović (Potrkanje, Knjaževac)

Vinarija Jović je porodični biznis koji postoji već nekoliko generacija u kojima su se istakli brojni uspješni vinogradari i podrumari. Vinogradi Vinarije se nalaze na površini od 15 hektara i na njima rastu sorte vranac, muskat hamburg, rajnski rizling, cabernet sauvignon, chardonnay, sauvignon blanc. Vinarija posjeduje savremeni dobro opremljeni podrum ali se vino pravi na tradicionalni način. Kapacitet podruma je 130.000 litara. Vinarija je dobitnik mnogih nagrada i priznanja na međunarodnim sajmovima i festivalima vina. Neka od najpoznatijih vina su Vranac potrkanjski, Cabernet Sauvignon, Rose Dionizije, Rajnski Rizling, Chardonnay, Sauvignon i voćno vino Višnjica.

Inox buradi za vino Potrkanje, Knjaževac
Inox buradi za vino Potrkanje, Knjaževac

Vino Budimir (Aleksandrovac, Župa)

Vinarija Budimir se nalazi u kraju koji je poznat po vinima, a sama Vinarija je osnovana pije više od 70 godina. Osnovao je Budimir Zdravković zvani djed Buda. U Vinariji ističu da i dan danas njeguju tradicionalni način spravljanja vina poštujući umijeće predaka. Ovdje se uzgajaju sorte tamjanika i prokupac koje su glavne sorte. Cijela Vinarija djeluje zaista lijepo, ovdje se ima šta vidjeti ali i degustirati. Naći ćete tri paketa – „De Luxe“, „Velika Morava“ i „VIP paket“.